Iako je Armenija najpoznatija po svojim srednjovjekovnim samostanima smještenim na stjenovitim brežuljcima okruženim planinama, treba znati da lokalna klima, zajedno s plodnim vulkanskim tlom, čini izvrsnu kombinaciju za proizvodnju, slasnog voća, najrazličitijeg povrća i – odličnih vina
Stojimo usred vinograda i ispred nas, kao kakvom čarolijom, iz jutarnje izmaglice izranja moćni Ararat s vrhuncem ukrašenim bijelim snježnim pokrivačem. Poznati masiv planine Ararat (5137 metara) nije, međutim, dio Armenije – on se u potpunosti nalazi na turskome tlu. Ali zato armenska je plodna dolina Ararat koja daje život većini fantastičnog voća i povrća proizvedenog u zemlji. Spomenuti vinograd u kojem se nalazimo pripada obiteljskoj vinariji Tushpa u selu Taperakan, 35 kilometara udaljenom od glavnog armenskog grada Erevana. Ulaz u vinariju nalazi se odmah iza naših leđa, dok mi promatramo biblijski Ararat. Biblijski stoga jer se na njegove padine navodno, nakon Velikog potopa, nasukala Noina arka…
Iako je Armenija najpoznatija po svojim srednjovjekovnim samostanima smještenim na stjenovitim brežuljcima okruženim planinama, treba znati da lokalna klima, zajedno s plodnim vulkanskim tlom, čini izvrsnu kombinaciju za proizvodnju, slasnog voća, najrazličitijeg povrća i – odličnih vina. Isto tako, to je jedna od zemalja u koju se, izvan uobičajenih ruta, posljednjih desetak godina putuje sve češće. Transkavkazija, kako se naziva šire područje, zatvorena je s dva najveća mora na svijetu – s Crnim morem i Kaspijskim morem (potonje je tehnički jezero), dok se sjeverno i južno nalaze dva divovska planinska lanca – Kavkaz i lanac čiji je najvažniji vrh legendarni Ararat. Mnogo više od prolaznog teritorija između Rusije i Turske, Moskve i Teherana, zapada i bivših sovjetskih republika, ta privlačna regija veliki je prostor vrijedan nekoliko tjedana posjeta. Sastoji se od tri zemlje za koje se zapravo ne može reći jesu li Europa ili Azija: to su Gruzija, Armenija i Azerbajdžan.
AZNAVOUR, CHER, KIM KARADSHIAN…
Armenija ima tri milijuna stanovnika, jedina je od tri zakavkaske zemlje koja nema izlaz na more, ali zato ima 4090 metara visoki Aragats te slikovito jezero Sevan, na 1900 metara nadmorske visine, drugi najviši slatkovodni bazen na svijetu (nakon Titicace, na granici između Perua i Bolivije). Tko se odluči posjetiti Armeniju, najprije treba otkloniti sve predrasude. Putovanje po Armeniji je jeftino i sigurno, baš kao i šetnja živim ulicama Erevana, malog arhitektonskog dragulja koji predstavlja stilove naroda koji su ga osvajali tijekom tisućljeća – Rimljani, Perzijanci i Rusi, prije svih.
U slučaju Armenije ne treba imati bilo kakvih zazora, bez obzira na nevolje stanovništva koje je bilo povijesna žrtva pohlepe susjednih velesila, i to ne samo u slučaju tragičnog genocida koji su Turci izvršili nakon Prvog svjetskog rata, ili ne baš delikatnog tretmana Staljina nakon što je Armenija pripojena Sovjetskom Savezu i tamo ostala od 1936. do 1991., razdoblje u kojem su Armenci toliko čeznuli za neovisnošću. Da ne spominjemo još uvijek ne baš idilične odnose s Azerbajdžanom i napetosti oko regije Nagorno-Karabah te potrese koji s vremena na vrijeme pogode tu seizmičku regiju visokog rizika. No, te neugodne stvari, ako i ostanu u primisli, brzo uklanjaju gostoljubivi i velikodušni Armenci, uvijek nasmijani i spremni pomoći putnicima, kao i uputiti ih u gotovo nepoznata čuda svoje zemlje – kanjone, spilje, mirna jezera i beskrajnu mrežu drevnih samostana smještenih na mjestima koja mogu pobuditi mistične emocije, čak i u najtvrdokornijih agnostika. Ljepote su to koje su posljedica prve države na svijetu koja je 301. prihvatila kršćanstvo kao svoju službenu vjeru (Gruzija ju je slijedila oko 326.).
Armenski pjevač Charles Aznavour (rođen kao Chahnourh Varinag Aznavourian), sin dijaspore, jednom je rekao da je to snaga zemlje koja će „unatoč svim nevoljama posljednja nestati sa zemlje“. Usput, poznato je da Aznavour nije jedina svjetski slavna osoba armenskog podrijetla, jer iz istih korijena potječu i Cher, Gari Kasparov, Tigran Petrosjan, William Saroyan, Aram Hačaturjan, Atom Egoyan, Kim Kardashian… Danas već spomenutu atraktivnost Armenije podržava i turizam, čiji važan element čini ogromna i još uvijek nedovoljno poznata nacionalna baština hrane i vina. Armenci su veliki gurmani pa su gastronomski specijaliteti i vina vrlo popularni u Erevanu i okolici. Kao što je to često slučaj s mnogim zemljama koje su bile u sastavu Sovjetskog Saveza, sada posebno žele isticati vrijednost svojih namirnica i nacionalnih jela.
Piše: Velimir Cindrić
Fotografije: Matim Palm & Armenia Travel
Ostatak teksta potražite u tiskanom izdanju!
